Najteža riba na svijetu

Veliki bucanj (Mola mola Linnaeus)

Prirodoslovni muzej Rijeka
Ihtiološka zbirka

Ova riba pripada porodici Molidae, bucnjevki. Od niza posebnih osobina ove vrste treba istaknuti da je veliki bucanj najteža vrsta riba koštunjača na svijetu, u prosjeku teška oko 1000 kg i s najvećom zabilježenom težinom od 2300 kg.  Kako je njena visina od ruba do ruba podrepne i leđne peraje veća od njene dužine, tako se ova osobina zabilježava kao mjera najveće veličine, te je rekordni nalaz ove ribe imao 3,2 metra visine.

Evolucija je kod bucnja razvila neobičan oblik tijela. Tijelo je ovalno, gotovo okruglo, bočno spljošteno, straga oštro odsječeno, bez repnog drška. Leđna i podrepna peraja su uske visoke, debele i krute, smještene potpuno pozadi. Repna peraja je tanka traka oko stražnjeg dijela tijela, spojena s leđnom i podrepnom perajom. Glava nije jasno odijeljena od tijela. Škržni otvori su svedeni na usku pukotinu smještenu ispred prsnih peraja. Usta su malena, vodoravna. Koža je debela, hrapava, sa sitnim bodljicama.

Razmnožavanje ove vrste je još uvijek slabo poznato, ali znamo da je ova riba rekorder plodnosti među ribama i kralješnjacima općenito: ženke može proizvesti i do 300 milijuna jaja u jednom mrijestu, više nego i jedna druga vrsta riba. Hrani se sporim beskralježnjacima otvorenog mora (rebraši, meduze, salpe) ali i rakovima, mekušcima, bodljikašima i algama.

Rasprostranjen je u toplim i umjereno toplim vodama svih oceana na svijetu.  Živi i u Sredozemnom moru, uključujući i Jadran. Vrsta otvorenog mora, živi u površinskom dijelu, ali  zalazi i dublje, i do 600 m dubine. Bucanj je vrlo troma riba i slab plivač. Često se vidi kako pluta na površini naslonjena na bok, izgledajući kao da je uginula.  Opstanak duguje svojoj veličini i tvrdoj koži koja ga štiti od predatora i sporosti plijena kojim se hrani.